Vremenski okvir za korištenje europskih fondova za oporavak ulazi u svoju ključnu fazu. Španjolska i razni drugi teritoriji Europske unije suočavaju se s posljednjim mjesecima provedbe programa povezanih s Planom oporavka, transformacije i otpornosti te strukturnim fondovima, a milijarde još nisu zatražene, dodijeljene ili obračunate.
Istovremeno, dok javne uprave usavršavaju svoje strategije kako bi izbjegle ostavljanje novca nepotrošenim, europski financijski sektor doseže rekordno visoku razinu imovine kojom se upravlja u investicijskim fondovima, potaknut burzama i rastućim udjelom malih štediša.
Odbrojavanje do španjolskog plana oporavka
Takozvani „europski neočekivani dobitak“ bliži se svojoj završnoj fazi. Španjolska vlada ima otprilike osam mjeseci za obradu i potrošnju oko 33.000 milijarde eura , a preostali iznos treba zatražiti od Europske komisije u okviru Plana oporavka. Program formalno završava 31. kolovoza ove godine, do kada se moraju dovršiti i obvezne reforme i povezana ulaganja.
Kako bi olakšala ovaj posljednji korak, vlada je krajem prošle godine odobrila sveobuhvatnu reviziju Plana, takozvani Dodatak o pojednostavljenju . To uključuje ublažavanje zahtjeva, osmišljenih u suradnji s Bruxellesom, kako bi se spriječilo rasipanje resursa na ciljeve koje je teško postići ili su neučinkoviti te kako bi se osiguralo da veliki projekt oporavka EU nakon pandemije ne ostane nedovršen.
Sredstva EU-a sljedeće generacije odigrala su značajnu ulogu u nedavnim rezultatima španjolskog gospodarstva. Prema vlastitim procjenama vlade, injekcija povezana s Planom oporavka dodala bi 2,6 postotnih bodova BDP-u do 2024. Ukupni učinak, produžen do 2031. kako reforme sazrijevaju, mogao bi doseći 3,4 postotna boda rasta u usporedbi sa scenarijem bez programa.
Izazov je sada isplatiti svaki posljednji euro u vrlo kratkom roku. U početnom planu, Europska komisija dodijelila je Španjolskoj 163 milijarde eura , gotovo podjednako podijeljeno između bespovratnih sredstava (oko 80 milijardi eura) i zajmova (83 milijarde eura). Nakon prilagodbi uvedenih Dodatkom, konačna brojka bit će oko 102,7 milijardi eura, što je otprilike 6% BDP-a.
Izmjena Plana također je poslužila za smanjenje političkih troškova krhke parlamentarne većine . Vlada je promovirala promjene u više od 160 ključnih ciljeva, isključujući teško usvojene zakone iz okvira financiranja ili snižavajući važnost određenih propisa kako bi se izbjegao zastoj u Kongresu. Međutim, neke reforme ostaju ključni uvjeti za Bruxelles, poput jednakog oporezivanja dizela i benzina ili regulacije lobiranja.
Zajmovi, ostavke i političke kritike uprave
Vlada očekuje da će s ovim prilagodbama većina od 27.000 milijardi eura još uvijek neriješenih transfera stići u javnu blagajnu. Što se tiče zajmova, vlada je odlučila odreći se otprilike 60.000 milijardi eura i ograničiti traženi iznos na oko 6.500 milijardi eura, navodeći potrebu da se izbjegne prekomjerno povećanje javnog duga.
U La Moncloi tvrde da je, zahvaljujući poboljšanom kreditnom rejtingu zemlje, trenutno povoljnije financirati se na tržištima putem španjolskog ministarstva financija nego putem zajmova koje usmjerava Europska komisija. Ministar gospodarstva tvrdi da je premija financiranja, koja je na početku sredstava iznosila oko 70 baznih bodova u korist Bruxellesa, praktički nestala, uglavnom zbog snažnih rezultata nacionalnog gospodarstva.
Ova je odluka izazvala kritike i oporbe i nekih parlamentarnih partnera. Glavna oporbena stranka nazvala ju je "propuštenom povijesnom prilikom ", optužujući vladu da koristi europska sredstva za podupiranje zakonodavnog tijela proširenim proračunom. Manji partner u vladi otišao je toliko daleko da je odbijanje povoljnih kredita opisao kao "veliku pogrešku", tvrdeći da su se sredstva mogla iskoristiti za proširenje fonda javnih stanova.
Izvorni dizajn Plana dao je prioritet transferima od 80.000 milijardi , ostavljajući strukturiranje 83.000 milijarde u zajmovima za kasnije, koji se nisu počeli usmjeravati sve do prvog Dodatka, u srpnju 2023. Vlada tvrdi da je ovaj slijed izbjegao napuhavanje duga u prvim godinama programa i doprinio poboljšanju percepcije tržišta, što je zauzvrat omogućilo smanjenje troškova državnog financiranja.
Nedovršene prekretnice, tempo izvršenja i upozorenja
Na stolu je vrlo specifičan raspored. Sljedeća ključna prekretnica je sastanak Ecofina 20. siječnja , gdje ministri financija EU-a moraju dati konačno odobrenje Dodatka, koji je Komisija već odobrila. Nakon toga, vlada planira zatražiti šestu isplatu, u iznosu od otprilike 7.000 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova, između kraja ovog i sljedećeg mjeseca.
Posljednja tranša sredstava bit će zatražena tijekom ljeta, blizu roka 31. kolovoza. Komisija ima rok do 31. prosinca da dovrši isplatu preostalih 26.000 milijardi eura . Do tada Španjolska mora ispuniti i opravdati 230 preostalih ciljeva te istovremeno nastaviti koristiti već primljena sredstva.
Prema službenim podacima s ELISA platforme, zaključno s 30. studenim, riješeni su pozivi za prijedloge u ukupnom iznosu od približno 63.000 milijarde eura , što predstavlja otprilike tri od svaka četiri eura transfera dodijeljenih zemlji. Ta bi sredstva dosegla 1,4 milijuna korisnika, uključujući tvrtke i pojedince. U posljednjim mjesecima 2025. tempo isplate ubrzao se, dosegnuvši približno 2.200 milijarde eura uloženih mjesečno.
Međutim, neke organizacije upozoravaju da taj napor možda neće biti dovoljan. Istraživački odjel BBVA-e u nedavnom izvješću govori o "nedovoljnom tempu" potrošnje . Procjenjuje se da se izvršenje usporilo na oko 1.200 milijarde eura mjesečno te da bi se taj volumen trebao povećati za više od 80% kako bi se doseglo 100% obveze prije roka programa.
Banka upozorava da bi se, trenutnim tempom, moglo izgubiti oko 11% od 80.000 milijardi eura pomoći. Istodobno, priznaje da bi novi, fleksibilniji uvjeti dogovoreni s Bruxellesom mogli pomoći ubrzanju isplate, pod uvjetom da se pretvore u učinkovitije upravljanje od strane vlade.
Pokrajinska vijeća i općine: Europski fondovi na terenu
Dok se nacionalna rasprava usredotočuje na ukupne brojke i glavne prekretnice, lokalne i pokrajinske vlasti pokušavaju prevesti europske resurse u konkretne projekte. Jedan primjer je Pokrajinsko vijeće andaluzijske pokrajine, čiji je Odjel za financije i europske fondove predstavio proračun za 2026. godinu od 21,16 milijuna eura, usmjeren na suradnju s općinama i maksimiziranje mogućnosti financiranja iz EU-a.
Odjel za lokalne financije upravlja proračunom od gotovo 14,7 milijuna eura za općinsku poreznu upravu, s posebnim naporom na početku godine da se do 80% prikupljenih prihoda unaprijed isplati lokalnim vijećima. Kako bi se to postiglo, pokrajinska institucija uzela je bankovni kredit kako bi jamčila likvidnost općina za njihova ulaganja i redovne troškove.
U istom okviru, pokrajinsko vijeće obnovilo je ugovor s Correosom (španjolskom poštanskom službom), odluka koja će, prema riječima delegata za europske fondove, omogućiti jeftiniju službenu komunikaciju s općinama i građanima, što je obavezno u području poreza.
Najznačajnije ulaganje je u području europskih programa, s proračunom od 6,4 milijuna eura , što predstavlja povećanje od 314% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo povećanje znači dodatnih 5 milijuna eura za iskorištavanje mogućnosti financiranja EU-a u područjima kao što su teritorijalna kohezija, zapošljavanje, društvene inovacije i održivost okoliša.
Unutar ovog odjela, dodijeljen je proračun od 120.000 eura za savjetodavnu i tehničku pomoć u pripremi i podnošenju europskih projekata, kako za samo pokrajinsko vijeće tako i za općine. Prethodno iskustvo podupire ovaj pristup, jer je ova usluga brojnim općinama olakšala pristup mogućnostima financiranja koje bi inače bilo teško dobiti.
Sufinancirani projekti: od ruta Camina de Santiaga do socijalne uključenosti
Što se tiče specifičnih projekata, pokrajinsko vijeće strukturiralo je portfelj inicijativa koje traju do 2026., a druge bi trebale započeti iste godine. Što se tiče financiranja, Europska unija doprinosi s nešto više od 5,23 milijuna eura , dok pokrajinska institucija doprinosi s približno 689.000 eura - program suradnje koji omogućuje značajno povećanje kapaciteta vijeća za djelovanje unutar regije.
Među vodećim projektima je 'Vertikalni put', uključen u program Interreg Poctep 2021.-2027. Njegov je cilj poboljšanje i održiva promocija ruta Camino de Santiago na zapadnom Iberijskom poluotoku , a uključuje desetak partnera. Aktivnosti se kreću od signalizacije i stvaranja turističkog sadržaja do kampanja za podizanje svijesti, regionalnog razvoja, marketinga i digitalizacije ponude.
U završnoj fazi je i projekt 'Córdoba Verde', koji financira Europski socijalni fond putem programa Empleaverde+ Zaklade za bioraznolikost. S proračunom od 630.000 eura, usmjeren je na specijaliziranu obuku u području održivosti hrane, bioraznolikosti i agroekologije, s ciljem poboljšanja zapošljivosti u sektorima povezanim s ekološkom tranzicijom.
U planu je pokretanje projekta 'Interfame' za 2026. godinu. Ovaj društveni projekt, s proračunom od 2,5 milijuna eura, pružit će sveobuhvatnu terapijsku intervenciju maloljetnicima s problemima u ponašanju iz ranjivih obitelji. Inicijativa, koja će se provoditi putem Pokrajinskog zavoda za socijalnu skrb, koristit će više od stotinu djece i adolescenata, a sredstva iz Socijalnog fonda bit će namijenjena ranoj procjeni i liječenju.
Integrirani akcijski planovi za dva ruralna područja, Pozoblanco-Los Pedroches i Sierra Morena, upotpunjuju planiranje, s proračunima od 2,35 milijuna eura po osobi. Ove akcije, osmišljene u suradnji s općinama, teže zajedničkom cilju teritorijalnog razvoja , artikuliranom uz sudjelovanje gradonačelnika, tehničkih timova i odjela za europske fondove.
Priznanja i događaji: Loja teži biti domaćin godišnjeg sastanka o europskim fondovima
Uz provedbu projekata, neke općine nastoje ojačati svoju ulogu lidera u upravljanju europskim fondovima . To je slučaj s Lojom, koja je podnijela kandidaturu za domaćina godišnjeg događaja o europskim fondovima 2026. godine, događaja koji organizira Glavno tajništvo za europske fondove Ministarstva financija.
Prijedlog Loje temelji se na nekoliko argumenata. Prvo, njezin status regionalnog središta u zapadnom dijelu Granade i njezin položaj prirodnog središta između Granadske ravnice i koridora prema Malagi povijesno su oblikovali njezin razvoj kao tranzitnog i razmjenskog grada. Drugo, njezina baština, kako u obliku povijesnog mjesta tako i prirodnih područja visoke ekološke vrijednosti, poput planinskog lanca Sierra de Loja i područja izvora Riofrío.
Općina također ističe svoj smještajni kapacitet: oko 400 hotelskih soba, uz seoski smještaj i resurse dostupne u obližnjim mjestima. Gradsko vijeće posvećeno je pružanju sveobuhvatnog logističkog rješenja , koordinaciji rezervacija, prijevoza i distribucije smještaja kako bi se osigurala udobnost sudionika.
Što se tiče sadržaja događaja, Loja predlaže europski itinerar koji kombinira tehničke posjete lokalnim projektima financiranim iz fondova EU s objašnjenjima tehničkog osoblja i sudjelovanjem drugih suradničkih uprava i subjekata. Nadalje, nudi suorganizaciju događaja, doprinoseći ljudskim resursima, tehničkom podrškom i institucionalnom koordinacijom.
Kako bi se naglasio slogan „Europa se osjeća“, Gradsko vijeće organizira aktivnosti otvorene za javnost tijekom događaja: dane otvorenih vrata na financiranim projektima, informativne izložbe o EU i njezinim fondovima te kulturni i glazbeni program vezan uz sastanak. Sve to ima za cilj približiti utjecaj kohezijske politike lokalnom stanovništvu.
Europski fondovi za regionalni razvoj (ERDF) za reindustrijalizaciju i suradnju općina
Drugi primjer teritorijalne primjene sredstava nude općine Muro i Cocentaina , koje će pokrenuti javno ulaganje procijenjeno na 7,13 milijuna eura, uglavnom financirano sredstvima ERDF-a. Od tog iznosa, 4,28 milijuna eura doći će iz europske pomoći, što predstavlja otprilike 60% ukupnog iznosa, dok će gradska vijeća doprinijeti s oko 2,85 milijuna eura kao općinsko sufinanciranje.
Plan će se razviti putem Funkcionalnog urbanog područja (FUA) , kooperativne strukture koja omogućuje susjednim općinama da osmišljavaju i provode zajedničke akcije, s ciljem poboljšanja njihove sposobnosti privlačenja resursa i osiguranja mjerljivog utjecaja na teritorij.
Pod motom „Tvornica inovacija“, projekt nastoji povezati prošlost, sadašnjost i budućnost revitalizacijom prostora povezanih s industrijskom baštinom regije. To uključuje objekte poput Textifloka u Villi Condal i Les Caixetes u Muru, koji će se transformirati u infrastrukturu koja će služiti novom gospodarstvu , usmjerenom na inovacije i proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću.
Planirano razdoblje provedbe traje od 2026. do 2030. Gradonačelnici obje općine naglasili su stratešku prirodu reindustrijalizacije za regiju i priliku koju ta sredstva predstavljaju za zadržavanje talenata i revitalizaciju industrijske strukture , dajući novu namjenu prostorima koji su trenutno napušteni ili propali.
Kratkoročno, dva gradska vijeća radit će na određivanju prioriteta i prilagodbi akcija dodijeljenom proračunu, s mogućnošću dopunjavanja drugim izvorima financiranja. Prvi korak bit će osnivanje Tehničkog ureda za europske fondove , odgovornog za koordinaciju plana, određivanje vremenskog okvira i praćenje njegove provedbe do 2030. godine.
Gospodarenje vodama i klimatske promjene: projekti financirani od strane EU-a
Prilagodba klimatskim promjenama postala je središnji fokus kohezijske politike i programa koje financira EU. U Španjolskoj se uz potporu EU potiču brojni projekti vezani uz vodni ciklus , posebno u regijama osjetljivim na suše, promjene u obrascima oborina ili industrijski pritisak.
U Asturiji su, na primjer, vlasti pokrenule inicijativu za prečišćenu vodu u postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda Villapérez , uz potporu kohezijskih fondova poput ERDF-a. Projekt uključuje pročišćavanje otpadnih voda kako bi se vratila potrebna kvaliteta i ponovno ih se koristilo u industrijskim procesima, s kapacitetom regeneracije od približno 6 kubičnih hektometara, što je ekvivalentno malom rezervoaru.
Jedinstvena topografija Asturije, s kratkim rijekama i ograničenim kapacitetom za skladištenje , ograničava njezinu otpornost na razdoblja oskudice unatoč obilnim kišama. Središnje područje regije, gdje živi većina stanovništva, ima vodne resurse za samo nekoliko mjeseci, daleko od višegodišnjeg kapaciteta nekih akumulacija u južnoj Španjolskoj.
Ovaj projekt ponovne upotrebe vode opskrbljuje industrijsko središte smješteno između Ovieda, Gijóna i Avilésa , sprječavajući prekide opskrbe tijekom suša i dajući prioritet korištenju pitke vode za ljudsku potrošnju. Nadalje, jača ekonomsku održivost regije, koja je usko povezana s industrijskom aktivnošću, i predviđa povećanu potražnju za vodom povezanu s dekarbonizacijom, poput proizvodnje vodika.
Drugi lokalni dužnosnici, poput gradonačelnika Vedre ili predstavnika Španjolske federacije općina i pokrajina, inzistirali su na tome da se europska sredstva usmjere na stvarne probleme u vodnom ciklusu, poput curenja u vrlo starim mrežama ili nedostatka infrastrukture prilagođene novom obrascu oborina, s produljenim razdobljima suše i epizodama vrlo intenzivnih oborina.
Poteškoće u provedbi: slučaj Melille
Ne napreduju svi teritoriji istim tempom u korištenju resursa EU. U Melilli se nedavna politička rasprava usredotočila na nisku stopu isplate europskih sredstava , što navodno stavlja autonomni grad na dno liste za cijelu Uniju.
Prema podacima koje je na plenarnoj sjednici za kontrolu Gradske uprave iznijela jedna od lokalnih stranaka, izvršenje bi jedva doseglo 34% , što otvara vrata mogućem gubitku dijela od 203 milijuna eura dodijeljenih za razdoblje 2021.-2027., dodajući i Plan oporavka i druge europske programe.
Lokalna oporba optužuje sadašnju administraciju da nije nastavila s prikupljanjem sredstava i planiranjem provedenim u prethodnom sazivu te da je u 2024. godini ostavila gotovo 50 milijuna eura nepotrošenih , uz odobrenje izmjena proračuna od preko 100 milijuna eura u posljednje dvije fiskalne godine. Izraženi strah je da će, ako se napredak ne ubrza, grad morati vratiti obećana sredstva.
Vlada Melille, sa svoje strane, tvrdi da je nasljeđe u smislu projekata praktički nepostojeće i kritizira prethodnu administraciju zbog nedostatka marljivosti u upravljanju vlastitim resursima i onima iz Europske unije. Nadalje, ističe da opća ekonomska politika postavlja uvjete koji se određuju na nacionalnoj, a ne samo na lokalnoj razini.
Ovaj politički sukob ilustrira jedan od glavnih izazova europskih fondova: osim dostupnosti novca, ključno je imati dovoljne administrativne kapacitete, planiranje i stabilnost kako bi se ti iznosi pretvorili u stvarne, mjerljive projekte usklađene s potrebama teritorija.
Europski investicijski fondovi: rekordna imovina i novi trendovi
Dok uprave raspravljaju o provedbi i vremenskim okvirima, svijet europskih investicijskih fondova bilježi rekordne brojke. Prema Europskom udruženju za fondove i upravljanje imovinom (EFAMA), imovina u fondovima sa sjedištem u Europi dosegla je 33 bilijuna eura u 2024. godini, što je rekordna vrijednost koja odražava i snagu tržišta i povećanu prisutnost malih ulagača.
Ako se nastavi tempo zabilježen u trećem tromjesečju prošle godine, Efama predviđa da bi imovina pod upravljanjem mogla doseći 34,4 bilijuna dolara do 2025. godine, što predstavlja rast od približno 4,2% . Iako nije spektakularna stopa, učvršćuje uzlazni trend nakon volatilnosti uzrokovane pandemijom i geopolitičkim napetostima.
Thomas Tilley, viši ekonomist u Efami, pripisuje ovaj vrhunac prvenstveno snažnim rezultatima dionica. Između siječnja i rujna, indeks Euro STOXX porastao je za 12,8% , dok je MSCI World porastao za otprilike 17,8%.
U 2024. godini imovina pod upravljanjem u europskim fondovima porasla je za 11,7% u usporedbi s 2023. godinom, ponovno potaknuta rastom burze. Indeks Euro STOXX zabilježio je prinos od 12,5%, a indeks MSCI World gotovo je dosegao 19,2%. S druge strane, obveznice su ostvarile skromnije rezultate: indeks državnih obveznica MSCI Eurozone, koji je u 2023. porastao za 7,3%, porastao je u 2024. za samo 1,9%, u kontekstu stabilnijih kamatnih stopa.
Gledajući dugoročnije, Efama primjećuje da je između 2014. i 2021. imovina pod upravljanjem u Europi stalno rasla , podržana snažnim tržišnim performansama i kontinuiranim priljevima. Nakon naglog pada u ožujku 2020., oporavak je bio brz i konsolidiran u 2021., sa stopama rasta većim od 14%. Pad u 2022., pod utjecajem rata u Ukrajini i promjene monetarne politike, ustupio je mjesto daljnjem oporavku u 2023. i 2024. godini.
Osim brojki, Efama ističe nekoliko strukturnih trendova koji preoblikuju sektor: sve veću težinu fondova u usporedbi s upravljačkim mandatima, ulazak više malih ulagača, veću prekograničnu integraciju i porast pasivnog ulaganja. Sve te promjene utječu na to kako se europska štednja usmjerava u realno gospodarstvo i, u konačnici, kako nadopunjuju napore javnih fondova u područjima kao što su zelena tranzicija i digitalizacija.
Na ovom raskrižju, europski fondovi pokazuju svoja dva lica: s jedne strane, kao odlučujući proračunski alat za financiranje reformi i ulaganja u Španjolskoj i ostatku EU-a, s utrkom s vremenom kako bi se iskoristio svaki raspoloživi euro; s druge strane, kao stup sektora upravljanja imovinom na rekordnim razinama, gdje se štednja kućanstava i institucija usmjerava kroz sve sofisticiranije instrumente povezane s velikim ekonomskim transformacijama koje su u tijeku.
