Statistički podaci koje je objavio Nacionalni statistički zavod (INE) još jednom ističu stanje financija kućanstava. U drugom tromjesečju stopa štednje kućanstava ostala je na 11% raspoloživog dohotka, prilagođena sezonskim i kalendarskim utjecajima. Ta je brojka šest desetinki postotnog boda niža nego u prethodnom tromjesečju i najslabija je od početka 2023. godine.
Bez prilagodbe, postotak raste na 18,7% bruto raspoloživog dohotka , što je pad s 19,9% u istom razdoblju prethodne godine. Kućanstva su uštedjela 57.019 milijardi eura, što je 0,6% manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je njihova potrošnja porasla za 7,1% na 247.410 milijardi eura, a ulaganja su se povećala za 5,6% na 21.911 milijardi eura. Raspoloživi dohodak iznosio je ukupno 303.933 milijarde eura, što je povećanje od 5,5%.
Štednja je pala šest kvartala zaredom
Sezonski prilagođena brojka od 11% potvrđuje trend koji je već bio u tijeku. Stopa je padala šest uzastopnih tromjesečja i smanjila se za šest desetinki postotnog boda s 11,6% u prvom tromjesečju. INE (Nacionalni zavod za statistiku) stoga smješta pokazatelj na najnižu točku od prvog tromjesečja 2023.
Bruto raspoloživi dohodak kućanstava dosegao je 303.933 milijarde eura , što je 5,5% više nego godinu ranije. Konačni izdaci za potrošnju dosegnuli su 247.410 milijardi eura, što je povećanje od 7,1%, a investicije su iznosile 21.911 milijardi eura, što je 5,6% više. Štednja je, međutim, ostala na 57.019 milijardi eura, što je 0,6% manje nego u istom tromjesečju prethodne godine.
Bruto dodana vrijednost koju generiraju kućanstva porasla je za 4,9% u odnosu na prethodnu godinu na 91.207 milijardi eura. Bruto operativni višak i miješani bruto dohodak porasli su za 4,6% na 71.191 milijardu eura. To su pozitivne brojke, ali nedovoljne da bi nadoknadile povećani rast potrošnje i ulaganja.
Međutim, kućanstva su pokazala financijski kapacitet od 34.967 milijuna eura , što je 3,9% manje od procijenjenog za isti kvartal 2025. Drugim riječima, obitelji još uvijek imaju određeni financijski manevarski prostor, ali znatno manji nego prije.
Španjolsko gospodarstvo također gubi kapacitet financiranja.
Nacionalno gospodarstvo u cjelini zabilježilo je neto kreditni kapacitet od 13.654 milijarde eura u drugom tromjesečju. Taj iznos predstavlja 3,1% BDP-a i 5.804 milijarde eura je manji nego godinu ranije. Smanjenje se objašnjava nižom trgovinskom bilancom robe i usluga te razvojem tekućih dohotka i transfera.
Po sektorima, javne uprave pokazale su potrebu za financiranjem od 32.002 milijuna eura , što je više od deficita od 28.108 milijuna eura za isto razdoblje 2025. Nefinancijska poduzeća pokazala su kapacitet financiranja od 256 milijuna eura, u usporedbi s prethodnim deficitom od 21 milijun eura. Financijske institucije ostvarile su višak od 10.433 milijuna eura, što je manje od prethodnih 11.207 milijuna eura.
Prilagođeno sezonskim i kalendarskim učincima, financijski kapacitet gospodarstva u cjelini iznosio je 3,3% BDP-a , što je sedam desetinki postotnog boda manje nego u prethodnom tromjesečju. Ovaj pad usklađen je sa slabijim rastom štednje kućanstava unutar nacionalnih računa.
INE procjenjuje da je bruto nacionalni dohodak dosegao 445.106 milijuna eura , što je povećanje od 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. Bruto nacionalni raspoloživi dohodak također je porastao za 5,3%, na 440.957 milijuna eura. U sezonski prilagođenim uvjetima, oboje je poraslo za 0,5% odnosno 0,9% u usporedbi s prvim tromjesečjem.
Veća potrošnja, više investicija i manje sigurnosne mreže za obitelji.
Pad stope štednje ne znači da obitelji zarađuju manje. Zapravo, njihov bruto raspoloživi dohodak porastao je za 5,5% u odnosu na prethodnu godinu . Ono što se događa jest da je konačna potrošnja porasla za 7,1%, a investicije za 5,6%, što su stope više od stope dohotka. Ta razlika smanjuje postotak dohotka koji ostaje nepotrošen.
Tržište rada i prihodi kućanstava i dalje pružaju osnovu za rast, ali obrasci potrošnje su se intenzivirali. Naknade zaposlenicima s prebivalištem i bruto operativni višak objašnjavaju povećanje nacionalnog dohotka. Unatoč tome, akumulirana štednja kućanstava pala je za 0,6% na 57.019 milijuna eura.
Kapacitet zaduživanja kućanstava, od 34.967 milijardi eura, odražava da još uvijek postoji prostor za rast, ali manje nego prošle godine. U međuvremenu, potrebe za zaduživanjem javnog sektora porasle su na 32.002 milijarde eura, a gospodarstvo u cjelini zabilježilo je smanjenje svog vanjskog kapaciteta zaduživanja. Ti čimbenici upućuju na manji financijski rezervni prostor u nekoliko sektora.
Pad u šest tromjesečja, koji je dosegao najnižu razinu od početka 2023., sugerira da je štednja kućanstava ušla u fazu normalizacije nakon što je u prethodnim razdobljima dosegla vrhunac. Potrošnja i ulaganja potiču gospodarsku aktivnost, ali ostavljaju manje prostora za nepredviđene događaje. INE (Nacionalni zavod za statistiku) pojašnjava da prihod raste, iako ne istim tempom kao i potrošnja.
Slika koju prikazuju ove brojke kombinira rastući raspoloživi dohodak, jaču potrošnju i ulaganja te slabljenje stope štednje. Španjolska kućanstva uštedjela su manje nego godinu ranije, s 57.019 milijardi eura ušteđevine , a njihova sposobnost zaduživanja pala je za 3,9%. Nacionalno gospodarstvo također je izgubilo utjecaj na ostatak svijeta, na 3,1% BDP-a, dok su javne uprave povećale svoje potrebe za financiranjem. Rezultat je situacija manje financijske fleksibilnosti, iako javni računi i dalje rastu u smislu dohotka.
