Nova trgovinska ofenziva koju je pokrenuo Donald Trump izazvala je lančanu reakciju na međunarodnim tržištima, uzrokujući značajne padove na burzama i stvarajući klimu napetosti između glavnih ekonomija na planetu. Bivši američki predsjednik predstavio je opsežan paket carina koji utječe na više zemalja, uključujući njegove povijesne partnere, pod argumentom zaštite nacionalne industrije i ispravljanja trgovinskih deficita koje smatra štetnima za Sjedinjene Države. Ova situacija otkriva kako trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine se zaoštrava.
Ove mjere, koje Washington opravdava kao "ekonomsku neovisnost", međunarodna zajednica je dočekala sa zabrinutošću koja strahuje od posljedica dugotrajnog trgovinskog rata velikih razmjera. Od Europe do Azije, prolazeći kroz Latinsku Ameriku, reakcije nisu dugo čekale.
Trenutačan odgovor financijskih tržišta
Najava novih carina izazvala je crni ponedjeljak na burzama. U Španjolskoj, glavni burzovni indeks, IBEX 35, zabilježio je pad vrijednosti za 6,4% na otvaranju, pavši ispod 11.700 bodova, razine koje nisu viđene mjesecima. Ovaj kontekst naveo je mnoge analitičare na pitanje o budućnosti indeksa.
Sve vrijednosti indeksa trgovale su se u crvenom, s posebno izraženim padom u kompanijama kao što su Indra (-21,2%), Santander (-14,5%) i Mapfre (-14%). Druge velike tvrtke kao što su BBVA, Repsol, Telefónica i Iberdrola također su zabilježile značajne gubitke.
Fenomen nije bio karakterističn samo za Španjolsku. Burze u Parizu, Londonu, Frankfurtu i Milanu pratile su sličan trend, s padom do 7,6% u nekim slučajevima. U New Yorku, Wall Street je također započeo tjedan s crvenim brojevima: Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq pali su oko 4% tijekom dana.
Tržišta strahuju da će povećanje carina ne samo poskupjeti trgovinu, već i izazvati inflaciju, prisiljavajući središnje banke da preispitaju svoju monetarnu politiku, posebno u trenutku kada je u pitanju oporavak gospodarstva nakon nekoliko lančanih kriza.
Detalji novog tarifnog paketa
Trump je odredio carine od 20 posto na sve proizvode koji stižu iz Europske unije, a koje stupaju na snagu 9. travnja. Ova je mjera dio šireg skupa koji također uključuje namete od 25% za Japan i Južnu Koreju, 26% za Indiju, 32% za Tajvan i 31% za Švicarsku. Kina je dobila najoštriji tretman, suočavajući se sa stopom od 34%, koja bi mogla eskalirati na 50% ako ne povuče svoju odmazdu. Ovo označava prekretnicu u američkoj trgovinskoj politici i moglo bi donijeti značajne promjene.
UK, zajedno sa zemljama kao što su Čile, Brazil i Australija, relativno je manje pogođena, s tarifom postavljenom na 10%, što je brojka koja je, prema američkoj administraciji, "recipročna" u odnosu na ono što te zemlje primjenjuju na Sjedinjene Države.
Nadalje, sve zemlje sada podliježu minimalnoj osnovnoj carini od 10%, osim posebnih iznimaka kao što su strateške sirovine, lijekovi ili energija. Ovo označava strukturnu promjenu u američkoj trgovinskoj politici, koja je povijesno držala niske carine, posebno prema svojim saveznicima.
Posljedice za Španjolsku
Španjolska neće izbjeći utjecaje ovog novog trgovačkog zakonodavstva. Neki od sektora koji su najviše izloženi američkom tržištu – poput kapitalnih dobara, industrijskih strojeva, maslinovog ulja, čelika i naftnih proizvoda – mogli bi pretrpjeti značajne gubitke. Procjenjuje se da bi to moglo utjecati na zapošljavanje u tim sektorima.
Španjolska gospodarska komora procjenjuje da bi se izvoz u Sjedinjene Države mogao smanjiti između 10% i 18%, stavljajući svoju središnju prognozu na pad od 14,3%. To bi značilo gubitke od blizu 2.600 milijardi eura, što bi predstavljalo 0,21% nacionalnog BDP-a.
Nadalje, sektori poput vina, biodizela i keramike, iako imaju nižu vrijednost u apsolutnim brojkama, uvelike ovise o američkom tržištu.. Te bi industrije bile ozbiljno pogođene nametanjem carina od 20 %, što dovodi u opasnost tisuće radnih mjesta, a također bi imalo posljedice na autonomne zajednice s visokom koncentracijom izvoza.
Međunarodni odgovor i trgovinske napetosti
Europska unija nije sjedila prekriženih ruku. Europska komisija predložila je carine od 25 posto na legendarne američke proizvode kao što su motocikli Harley-Davidson, traperice ili sok od naranče, kao odmazdu za carine na čelik i aluminij koje je prethodno uveo Trump. Ova reakcija pokazuje kako trgovinske napetosti mogu eskalirati koordinirani međunarodni odgovor.
Francuska i Irska imale su aktivnu ulogu u unutarnjim pregovorima, zbog čega su neki osjetljivi proizvodi poput bourbon viskija isključeni s popisa proizvoda koji podliježu novim porezima. Bruxelles također procjenjuje primjenu snažnijih mjera pomoću nedavno odobrenog instrumenta protiv prisile, iako će za njegovu primjenu biti potrebni tjedni s obzirom na složenu pravnu obradu.
Azija je također oštro reagirala. Kina je uvela vlastite carine od 34 posto na američku robu i upozorila je da će poduzeti dodatne mjere ako Trump ne ukloni nove carine. Japan, Južna Koreja i druge zemlje jugoistočne Azije pokazale su zajedničku spremnost na zajedničku odmazdu, jačajući svoju suradnju suočenu s onim što smatraju jednostranom trgovinskom agresijom.
Ekonomska logika i srednjoročne posljedice
S ekonomskog gledišta, Trumpova strategija temelji se na merkantilističkoj viziji u kojoj se trgovinski deficit smatra znakom slabosti. Prema ovom pristupu, carine bi služile kao alat za uravnoteženje trgovinske bilance, povećanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o stranim zemljama.
Međutim, mnogi ekonomisti kritiziraju ovu premisu., ističući da bilateralni deficiti nisu odraz trgovinskih nepravdi već složenih makroekonomskih struktura, poput štednje i ulaganja. Nadalje, proizvoljna primjena carina – izračunatih prema lakim formulama – izaziva sumnju u njihovu stvarnu učinkovitost.
Trumpova administracija očekuje naplatu između 700.000 i 800.000 milijuna dolara zahvaljujući ovim porezima, iako se mnogi stručnjaci slažu da je povećanje vjerojatno puno manje zbog pada količine uvoza. Isto tako, poskupljivanjem uvoznih proizvoda očekuje se povećanje inflacije, što bi moglo prisiliti Federalne rezerve na pooštravanje monetarne politike.
Ovaj domino efekt dodatno će zakomplicirati globalne ekonomske izglede. Mogućnost produljenog trgovinskog rata mogla bi poremetiti cijele opskrbne lance, stvoriti nesigurnost ulaganja i smanjiti međunarodnu trgovinu na nekoliko godina.
Trumpova odluka da uvede široko rasprostranjene carine imala je neposredan i snažan utjecaj na tržišta, globalnu trgovinu i diplomatske odnose. Zemlje poput Španjolske već predviđaju značajne gubitke u svom izvozu, dok se velike gospodarske sile, poput Kine i Europske unije, pripremaju odgovoriti. Kako se odmazde umnožavaju, a tržišta nastavljaju odražavati ovu napetost, čini se jasnim da model međunarodne trgovine ulazi u fazu duboke transformacije, motivirane manje tehničkim kriterijima, a više političkom strategijom administracije koja nastoji redefinirati svoju ulogu u gospodarskom svijetu.
