Nova trgovinska ofenziva koju je pokrenuo Donald Trump izazvala je lančanu reakciju na međunarodnim tržištima, uzrokujući značajne padove na burzama i stvarajući klimu napetosti među glavnim svjetskim gospodarstvima. Bivši američki predsjednik uveo je sveobuhvatan paket carina koje utječu na više zemalja, uključujući dugogodišnje partnere, pod izlikom zaštite domaće industrije i ispravljanja trgovinskih deficita koje smatra štetnima za Sjedinjene Države. Ova situacija otkriva kako se trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine zaoštrava.
Ove mjere, koje Washington opravdava kao sredstvo za postizanje "ekonomske neovisnosti", naišle su na zabrinutost međunarodne zajednice koja se boji posljedica opsežnog i dugotrajnog trgovinskog rata. Reakcije su bile brze od Europe do Azije i Latinske Amerike.
Trenutačan odgovor financijskih tržišta
Objava novih tarifa izazvala je Crni ponedjeljak na burzama. U Španjolskoj je glavni burzovni indeks, IBEX 35, na otvaranju burze zabilježio pad vrijednosti od 6,4%, padajući ispod 11.700 bodova, razine kakve nisu viđene mjesecima. Ova situacija navela je mnoge analitičare da preispitaju budućnost indeksa.
Sve dionice u indeksu trgovale su se u crvenom , s posebno strmim padovima kod tvrtki poput Indre (-21,2%), Santandera (-14,5%) i Mapfrea (-14%). Druge velike tvrtke poput BBVA-e, Repsola, Telefónice i Iberdrole također su zabilježile znatne gubitke.
Fenomen nije bio ekskluzivan samo za Španjolsku. Burze u Parizu, Londonu, Frankfurtu i Milanu slijedile su sličan trend, s padovima i do 7,6% u nekim slučajevima. U New Yorku je Wall Street također započeo tjedan u minusu: Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq pali su za oko 4% tijekom dana.
Tržišta se boje da će povećane carine ne samo poskupjeti trgovinu, već i izazvati inflaciju , prisiljavajući središnje banke da preispitaju svoje monetarne politike, posebno u vrijeme kada je gospodarski oporavak ugrožen nakon nekoliko uzastopnih kriza.
Detalji novog tarifnog paketa
Trump je uveo carine od 20% na svu robu uvezenu iz Europske unije, s učinkom od 9. travnja. Ova mjera dio je šireg skupa carina koje također uključuju 25% za Japan i Južnu Koreju, 26% za Indiju, 32% za Tajvan i 31% za Švicarsku. Kina je dobila najoštriji tretman, suočena s carinom od 34%, koja bi se mogla povećati na 50% ako ne povuče svoje uzvratne mjere. Ovo označava prekretnicu u američkoj trgovinskoj politici i moglo bi donijeti značajne promjene.
Ujedinjeno Kraljevstvo, zajedno sa zemljama poput Čilea, Brazila i Australije, relativno je manje pogođeno , s carinom postavljenom na 10%, što je, prema američkoj administraciji, "recipročno" u odnosu na ono što te zemlje primjenjuju na Sjedinjene Države.
Nadalje, sve zemlje sada podliježu minimalnoj osnovnoj carini od 10% , uz određene iznimke poput strateških sirovina, farmaceutskih proizvoda i energije. To označava strukturni pomak u američkoj trgovinskoj politici, koja je povijesno održavala niske carine, posebno prema svojim saveznicima.
Posljedice za Španjolsku
Španjolska neće izbjeći utjecaje ovog novog trgovinskog zakonodavstva. Neki od sektora koji su najviše izloženi američkom tržištu - poput kapitalnih dobara, industrijskih strojeva, maslinovog ulja, čelika i naftnih derivata - mogli bi pretrpjeti značajne gubitke. Procjenjuje se da bi to moglo utjecati na zaposlenost u tim sektorima.
Španjolska gospodarska komora procjenjuje da bi se izvoz u Sjedinjene Države mogao smanjiti između 10% i 18% , a njihova središnja prognoza predviđa pad od 14,3%. To bi značilo gubitke od približno 2.600 milijardi eura, što predstavlja 0,21% španjolskog BDP-a.
Nadalje, sektori poput vina, biodizela i keramike, iako niže apsolutne vrijednosti, uvelike ovise o američkom tržištu . Te bi industrije bile teško pogođene uvođenjem 20%-tnih carina, što bi ugrozilo tisuće radnih mjesta, a utjecalo bi i na autonomne zajednice s visokom koncentracijom izvoza.
Međunarodni odgovor i trgovinske napetosti
Europska unija nije mirovala . Europska komisija predložila je 25%-tne carine na kultne američke proizvode poput Harley-Davidson motocikala, traperica i soka od naranče, kao odmazdu za carine na čelik i aluminij koje je prethodno nametnuo Trump. Ova reakcija pokazuje kako trgovinske napetosti mogu eskalirati u koordinirani međunarodni odgovor.
Francuska i Irska igrale su aktivnu ulogu u unutarnjim pregovorima , uspješno osiguravši da se neki osjetljivi proizvodi, poput burbonskog viskija, isključe s popisa roba podložnih novim porezima. Bruxelles također razmatra provedbu strožih mjera koristeći nedavno odobreni Instrument protiv prisile, iako će njegova primjena trajati tjednima s obzirom na složen pravni postupak.
Azija je također snažno reagirala. Kina je uvela vlastite carine od 34% na američku robu i upozorila da će poduzeti daljnje mjere ako Trump ne povuče nove carine. Japan, Južna Koreja i druge zemlje jugoistočne Azije pokazale su zajedničku spremnost na zajedničku odmazdu, jačajući svoju suradnju suočenu s onim što smatraju jednostranom trgovinskom agresijom.
Ekonomska logika i srednjoročne posljedice
S ekonomskog stajališta, Trumpova strategija proizlazi iz merkantilističkog gledišta koje trgovinski deficit smatra znakom slabosti. Prema ovom pristupu, carine bi služile kao alat za uravnoteženje trgovine, povećanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o stranom uvozu.
Međutim, mnogi ekonomisti kritiziraju ovu pretpostavku , naglašavajući da bilateralni deficiti nisu odraz trgovinskih nepravdi, već složenih makroekonomskih struktura, poput štednje i ulaganja. Nadalje, proizvoljna primjena carina - izračunatih pomoću nepreciznih formula - izaziva sumnju u njihovu stvarnu učinkovitost.
Trumpova administracija očekuje da će od ovih tarifa prikupiti između 700.000 i 800.000 milijardi dolara , iako se većina stručnjaka slaže da će povećanje vjerojatno biti mnogo manje zbog pada obujma uvoza. Nadalje, poskupljenjem uvozne robe očekuje se porast inflacije, što bi moglo prisiliti Federalne rezerve da pooštre svoju monetarnu politiku.
Ovaj domino efekt dodatno će zakomplicirati globalne ekonomske izglede. Mogućnost dugotrajnog trgovinskog rata mogla bi poremetiti cijele lance opskrbe, stvoriti neizvjesnost za ulaganja i smanjiti međunarodnu trgovinu na nekoliko godina.
Trumpova odluka o uvođenju široko rasprostranjenih carina imala je neposredan i dubok utjecaj na tržišta, globalnu trgovinu i diplomatske odnose. Zemlje poput Španjolske već očekuju značajne gubitke u svom izvozu , dok se velike ekonomske sile, poput Kine i Europske unije, pripremaju za odmazdu. Kako se odmazdne mjere množe, a tržišta i dalje odražavaju tu napetost, čini se jasnim da međunarodni trgovinski model ulazi u fazu duboke transformacije, vođene manje tehničkim kriterijima, a više političkom strategijom administracije koja nastoji redefinirati svoju ulogu u globalnom gospodarstvu.
