Vlada je napravila značajan pomak u završnim fazama Plana oporavka financiranog iz fondova Europske unije za sljedeću generaciju. Vijeće ministara složilo se da neće koristiti više od 60.000 milijardi eura kredita koji su bili dostupni Španjolskoj, te je umjesto toga prioritet dalo potpunoj isplati preostalih bespovratnih sredstava.
Ovom odlukom ukupni obujam španjolskog plana pada s nešto više od 160.000 milijardi eura, koliko je prvotno planirano, na oko 103.000 milijarde, dok se ključne faze i reforme preuređuju kako bi se izbjegli politički sukobi u Parlamentu i ispunili rokovi koje je postavio Bruxelles, a koji završavaju između kolovoza i prosinca 2026.
Koliko novca se više neće tražiti i što će biti s Planom oporavka?
Španjolska je mogla pristupiti do 83.000 milijarde eura povratnih zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost , uz otprilike 80.000 milijardi eura nepovratnih potpora. Vlada je odlučila ograničiti svoj zahtjev za zajam na 22.800 milijardi eura , što znači odricanje od oko 70-75% tog dostupnog financiranja , odnosno više od 60.000 milijardi eura.
Nakon ovog smanjenja, ukupni iznos španjolskog Plana oporavka iznosi oko 103.000 milijarde eura , u usporedbi s početnih 163.000 milijarde eura. Komponenta bespovratnih sredstava ostaje praktički nepromijenjena: Španjolska zadržava svoj cilj iskoristiti svih otprilike 80.000 milijardi eura izravne pomoći , od čega je već primljeno oko 55.000 milijardi eura (otprilike 70% ukupno dodijeljenog iznosa).
Ministarstvo gospodarstva objašnjava da će se u novom programu sljedeće godine tražiti samo 6.500 milijardi eura kredita , unutar tih ukupno 22.800 milijardi, čime se profil duga prilagođava realnom rasporedu izvršenja projekata.
Ovaj revidirani plan šalje se u Bruxelles putem novog dodatka Planu oporavka, koji Vlada već smatra konačnom verzijom za završnu fazu programa, a koji mora dobiti formalno odobrenje Europske komisije, a potom i Vijeća.
Službeno objašnjenje: trošak duga i snažno gospodarstvo
Ministar gospodarstva Carlos Cuerpo opravdao je masovno odbijanje europskih kredita prvenstveno financijskim razlozima. Prema njegovim riječima, razlika u troškovima između zaduživanja od Bruxellesa i zaduživanja na tržištima smanjila se zahvaljujući poboljšanom ugledu Španjolske kod investitora.
Dugoročno gledano, poput tipičnog prosječnog životnog vijeka europskih zajmova od 20 godina , Ministarstvo financija već se financira gotovo istom stopom kao i Europska komisija, pa čak i s malim prednostima u nekim tranšama. To navodi vladu na zaključak da nema smisla opterećivati račune s više europskih zajmova ako je trošak vrlo sličan onome nacionalnog duga, ali sa znatno više birokracije povezane s ključnim točkama plana.
Cuerpo je sažeo promjenu frazom koja definira pristup ove nove faze: to je prelazak s "europske sigurnosne mreže na nacionalnu sigurnosnu mrežu ". Drugim riječima, financijski instrumenti povezani s Planom oporavka nastavit će postojati, ali će se prvenstveno oslanjati na financiranje iz Ministarstva financija i Službenog kreditnog instituta (ICO), a ne na kredite EU.
Istodobno, Vlada naglašava da je Španjolska postigla smanjenje premije rizika i poboljšanje kreditnog rejtinga od strane rejting agencija, što, po njezinom mišljenju, jača ideju da zemlja može održati ulaganja s nacionalnim dugom bez potrebe za istiskivanjem europske kreditne komponente.
Drugi element koji se uzima u obzir je računovodstveni učinak: da su svi krediti bili zatraženi, javni dug bi porastao za nekoliko bodova BDP-a u jednoj godini , čak i ako je novac trošen postupno tijekom godina.
Politički pritisak, nemogući rokovi i pojednostavljenje ključnih ciljeva
Osim financijskog objašnjenja, temeljni faktor u odluci je teška parlamentarna aritmetika i nedostatak vremena za provedbu svih obveza iz plana. Mnoge reforme povezane s kreditima bile su izrazito zakonodavne prirode i u nekoliko slučajeva su zaustavljene u Kongresu zbog nedostatka stabilne većine.
Među najjasnijim primjerima su Zakon o agenciji za zaštitu financijskih potrošača , koji je mjesecima zaustavljen u Parlamentu zbog protivljenja nekih ključnih partnera, i obećani novi Zakon o zemljištu , koji je također zapeo. Oba su bila dio prekretnica povezanih s isplatama iz Bruxellesa.
Novi dodatak uvodi duboke promjene u ovu kartu obveza: otprilike 160 ključnih ciljeva i ciljeva Plana oporavka mijenja se ili uklanja. Mnoge prilagodbe su tehničke prirode - uklanjanje suvišnih specifikacija, pojašnjenje dvosmislenog jezika i uklanjanje međuključnih ključnih ciljeva - ali postoje i kvalitativne promjene.
Reforma Zakona o zemljištu zamijenjena je stvaranjem nove javne stambene tvrtke , povezane s bivšim Sepesom ili novom državnom strukturom za upravljanje pristupačnim najmom, što je već postignuta prekretnica i koja sada zauzima mjesto izvorne zakonske obveze.
U slučaju Uprave za financijsku zaštitu potrošača , Vlada je uklanja iz ključnih koraka izravno povezanih s europskim plaćanjima. Uredba će nastaviti svoj tok na nacionalnoj razini, ali više nije vezana uz određenu isplatu iz Plana oporavka, čime se ublažava pritisak rokova.
Ministarstvo gospodarstva tvrdi da ova revizija ima tri cilja: pojednostaviti administrativno opterećenje , ojačati ulaganja koja se smatraju prioritetima - poput dekarbonizacije i superračunalstva - te održati razinu ambicije plana unatoč odricanju od većine kredita.
Trn u njihovom oku: porez na dizel
Međutim, postoji jedan uvjet koji Bruxelles nije dopustio ukloniti iz dokumenta: izjednačavanje poreza na dizel i benzin . Ovo povećanje posebnog poreza na ugljikovodike već je pokušano uključiti u porezni paket za 2024., ali Kongres ga je odbio i mjera je propala.
Europska komisija jasno je dala do znanja da povećanje poreza na dizel ostaje jedna od prekretnica koje Španjolska mora ispuniti ako želi primiti 100% preostalih transfera . Vlada radi s rokom do kraja siječnja, nakon produljenja odobrenog u posljednjem pregledu plana.
Mjera podrazumijeva povećanje od 9,36 centi po litri u posebnom poreznom razredu za dizel , što bi premašilo 11 centi ako se uključi PDV. Za vozače bi to moglo značiti nekoliko dodatnih eura po spremniku; za riznicu Ministarstvo procjenjuje dodatne prihode od oko 1.400 milijarde eura godišnje.
Kašnjenje u njegovom odobrenju već je imalo posljedice: Bruxelles je prije nekoliko mjeseci ukinuo gotovo 500 milijuna eura od pete isplate sredstava Španjolskoj zbog nepoštivanja ove obveze, uz druge nesukladnosti vezane uz digitalizaciju i zapošljavanje u javnom sektoru.
U trenutnom kontekstu i s vrlo fragmentiranim Kongresom, daleko je od sigurnog hoće li izvršna vlast moći usvojiti poreznu reformu . Ako ponovno ne uspije u Parlamentu, postoji rizik od gubitka nekih potpora koje su još uvijek u igri, nešto što Vlada pokušava izbjeći reorganizacijom ostalih ključnih koraka putem dodatka.
Ulaganje u ICO i jačanje nacionalnog financiranja
Kako bi nadoknadila nedostatak europskih zajmova, vlada je predvidjela puno značajniju ulogu za Službeni kreditni institut (ICO) i za izravno financiranje riznice. Novi dodatak uključuje početnu alokaciju 13.000 milijardi eura ICO-u , s ciljem održavanja projekata koji su izvorno trebali biti financirani otplativim zajmovima EU.
S tim resursima, ICO će moći nastaviti usmjeravati kreditne linije i mehanizme podrške proizvodnom sektoru i nakon 2026. godine, bez vremenskih ograničenja Europskog plana oporavka. Ministarstvo gospodarstva tvrdi da nacionalno financiranje izbjegava neke birokratske postupke koje nameće Komisija i pruža veću fleksibilnost za prilagodbu programa potrebama tržišta.
Paralelno s tim, Vlada je odobrila strategiju financiranja Ministarstva financija za 2026. godinu. Plan predviđa održavanje neto izdavanja duga na 55.000 milijardi eura , dok će se bruto izdavanje povećati na oko 285.000 milijardi eura zbog obujma planiranih otplata.
Među prioritetima je i daljnji razvoj programa zelenih obveznica , koji već ima oko 16.000 milijardi eura u optjecaju i postao je jedan od alata za financiranje ulaganja povezanih s ekološkom tranzicijom.
Istodobno, država će morati na tržišta plasirati nešto veći iznos duga nego ove godine , oko 285.693 milijarde eura u usporedbi s nešto više od 274.000 milijarde konačno izdanih 2025. godine. Ova veća ovisnost o samofinanciranju druga je strana odricanja od europskih zajmova.
Reorganizacija pogođenih investicija i projekata
Jedno od glavnih neodgovorenih pitanja jest koji će specifični projekti biti isključeni iz europskog programa zajmova ili će im se smanjiti financiranje. Iako vlada još nije objavila konačni popis, posljednjih je mjeseci osmišljen niz programa financiranih dijelom koji se može posuditi, a sada će ih trebati preispitati ili potražiti alternativne mehanizme potpore.
To je uključivalo glavne instrumente poput onih namijenjenih programu Perte Chip , kreditnih linija ICO-Verde za održivo financiranje, Regionalnog fonda za otpornost, programa ICO-Companies and Entrepreneurs te fonda Next Tech usmjerenog na visokorastuće tehnološke projekte. Otkazivanje više od 60.000 milijardi eura zahtijeva ponovno razmatranje nekih od tih programa.
U nekim slučajevima, reorganizacija može značiti stvarna smanjenja početno planiranog financiranja ili kašnjenja u njegovoj provedbi. U drugim slučajevima, namjera je održati projekte promjenom njihovog izvora financiranja, zamjenom europskog zajma izdavanjem nacionalnih dugova putem ICO-a ili drugih javnih instrumenata.
Ono što je Vlada nagovijestila jest da se dodatkom daje prioritet novim ulaganjima koja se smatraju strateškima , poput dodatnih 2.500 milijardi za industrijsku i energetsku dekarbonizaciju ili doprinosa od gotovo 300 milijuna europskom programu superračunala, dva područja koja Bruxelles pomno prati zbog njihove važnosti u zelenoj i digitalnoj agendi.
U tom kontekstu, neki kritičari tvrde da odluka o smanjenju kreditiranja također odražava poteškoće u mobilizaciji privatnog sektora . Isplate kredita su značajno odgođene, a znatan dio je još uvijek neraspoređen iako se razdoblje trošenja brzo bliži kraju.
Provedba, birokracija i rasprave o stvarnom utjecaju
Službeni podaci i neovisne procjene slažu se da provedba plana napreduje, ali uz značajna uska grla . Prema Ministarstvu gospodarstva, već je dodijeljeno oko 58.000-59.000 milijardi eura putem različitih instrumenata, iako to ne znači nužno da je sav taj novac stigao do namijenjenog primatelja.
Platforme za praćenje i analizu pokazuju da deseci milijardi eura pomoći tek trebaju biti raspodijeljeni , većinom u obliku tekućih ili na čekanju poziva za prijedloge. Promjena metodologije koja omogućuje da se određena ulaganja računaju kao dovršena od trenutka kada su prenesena javnim poduzećima ili velikim operaterima također je pomogla ubrzanju službenih podataka.
Jedan posebno kontroverzan aspekt je sektorska raspodjela sredstava. Značajan dio resursa otišao je javnim subjektima i programima - poput upravitelja infrastrukture, ministarstava i regionalnih vlasti - dok je izravan utjecaj na privatna poduzeća predmet rasprave. Neki izvori ukazuju na nedostatak interesa ili poteškoće u pristupu sredstvima za mnoga mala i srednja poduzeća , koja se suočavaju sa složenim postupcima ili nedostatkom kapaciteta za prijavu za bespovratna sredstva.
Vlada tvrdi da joj je prioritet osigurati punu apsorpciju subvencija kako ne bi propustila investicijski poticaj. Odluka o odricanju od većine kredita stoga se predstavlja kao pragmatična prilagodba stvarnosti rokova, administrativnih kapaciteta i političkog konteksta , a ne kao napuštanje ciljeva ekonomske transformacije.
U svakom slučaju, novi dodatak implicira da izvršenje plana ulazi u fazu maksimalnog intenziteta : obrada s Bruxellesom mora se dovršiti, obveze preurediti, pokrenuti ili riješiti neriješeni pozivi za prijedloge, a osim toga moraju se upravljati i parlamentarne napetosti oko još uvijek osjetljivih reformi poput dizela.
Vladin potez stvorio je scenarij u kojem se prioritet daje prikupljanju do 25.000 milijardi eura nepodmirenih subvencija , oslanjanje na europske kredite drastično se smanjuje, a težište financiranja pomiče se prema Ministarstvu financija i ICO-u (Službenom kreditnom institutu). S manje vremena i političkog manevarskog prostora nego 2021., izazov je sada pretvoriti svaki euro koji je još dostupan u konkretne i učinkovite projekte prije zatvaranja prozora Plana oporavka.
