Rezervna banka Australije (RBA) poduzela je još jedan korak u svojoj strategiji monetarnog stezanja ponovnim podizanjem službene kamatne stope . Ovo je drugo uzastopno povećanje u isto toliko mjeseci, u posebno osjetljivom trenutku za globalno gospodarstvo zbog kombinacije geopolitičkih napetosti, visokih cijena energije i postupnog gubitka zamaha rasta.
Odluka dolazi u trenutku kada glavne središnje banke, uključujući američke Federalne rezerve i Europsku središnju banku , naginju ka tome da kamatne stope ostanu nepromijenjene dok se čekaju daljnji podaci. Australski potez ponovno potiče raspravu o tome koliko je prostora za daljnja povećanja stopa bez pretjeranog gušenja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti, što je zabrinutost koja se dijeli i u Španjolskoj i ostatku eurozone.
Drugo uzastopno povećanje: službena stopa na 4,10%
Na kraju svog sastanka u ožujku, RBA je odlučila podići službenu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 4,10% . Ovim potezom trošak financiranja dosegao je najvišu razinu u posljednjih deset mjeseci i poništila su se dva od tri smanjenja provedena prošle godine, kada je središnja banka nastojala podržati gospodarstvo usred usporavanja.
Monetarna vlast je već u prethodnim tjednima upozorila da će sastanak biti "otvoren", s obzirom na to da je temeljna inflacija, na oko 3,4%, ostala znatno iznad ciljanog raspona od 2% do 3% . Za dužnosnike RBA, ova upornost cjenovnih pritisaka zahtijeva daljnje pooštravanje financijskih uvjeta, iako put naprijed nije ni blizu jednoglasan.
Zapravo, glasovanje je bilo najpodijeljenije otkako je banka počela objavljivati namjere glasovanja članova odbora . Pet članova odbora glasalo je za povećanje stope na 4,10%, dok su četiri radije odlučila zadržati je na 3,85%. Guvernerka Michele Bullock kasnije je objasnila da razlika nije bila toliko u "smjeru" koliko u "tempu" te je priznala da se vodila intenzivna rasprava o tome treba li pričekati do svibnja za više informacija.
Institucija u svojoj izjavi naglašava da se, prema širokom rasponu scenarija, očekuje da će inflacija ostati iznad cilja dulje vrijeme . Rast cijena ublažio se nakon što je dosegao vrhunac u 2022., ali se naglo oporavio u drugoj polovici 2025., što je potaknulo RBA da ponovno procijeni putanju svoje monetarne politike.
Nova službena kamatna stopa, postavljena na 4,10%, također označava početak ključnog tjedna za globalne središnje banke, u kojem će Fed, ESB, Japanska središnja banka i Engleska središnja banka također preispitati svoje politike. Zasad, tržišni konsenzus predviđa da će se sve odlučiti za zamrzavanje kamatnih stopa, barem u ovom krugu.
Stalna inflacija i napeto tržište rada
Glavni razlog australske odluke je upornost inflacije iznad ciljane razine . Iako se rast cijena ublažio nakon početnog šoka 2022. godine, brojke su se ponovno ubrzale u drugom dijelu 2025. RBA napominje da je dio ovog oporavka posljedica privremenih čimbenika, ali također otkriva znakove da gospodarstvo radi gotovo punim kapacitetom.
Vijeće posebno smatra da su pritisci na proizvodne kapacitete nešto veći nego što je izračunato prije nekoliko mjeseci. Privatna potražnja pokazala se mnogo jačom od očekivane sredinom prošle godine, s posebno dinamičnim poslovnim ulaganjima koja su premašila očekivanja. Potrošnja kućanstava rasla je nešto umjerenije, ali bez naglog zaustavljanja.
Na tržištu rada slika je slična. Stopa nezaposlenosti ostaje blizu povijesno niskih razina, oko 4,2% , a pokazatelji neiskorištenosti radne snage su na niskim razinama. Ova snaga u zaposlenosti i gospodarskoj aktivnosti pomogla je pojačati pritiske potražnje, iako se rast jediničnih troškova rada donekle ublažio u posljednjim tromjesečjima.
Tome se dodaje i evolucija tržišta nekretnina , koje je u protekloj godini zabilježilo nagli porast aktivnosti i cijena nekretnina . Iako se tempo rasta vrijednosti nekretnina donekle usporio početkom 2026., RBA pomno prati ovaj segment zbog mogućnosti da bi pregrijavanje moglo dodatno zakomplicirati cilj stabilizacije inflacije.
Svi ovi čimbenici navode središnju banku da smatra potrebnim održavanje jasno restriktivne monetarne politike . Međutim, u svojoj procjeni priznaje da još uvijek postoji neizvjesnost u pogledu stvarnog stupnja restriktivnosti trenutne politike , budući da se puni učinci smanjenja kamatnih stopa provedenih 2025. još nisu u potpunosti odrazili na potražnju, cijene i plaće.
Utjecaj sukoba na Bliskom istoku i cijena nafte
Uz unutarnje čimbenike, RBA se usredotočila na rizike koji proizlaze iz sukoba na Bliskom istoku i njegovog utjecaja na globalna tržišta energije. Rat u regiji doveo je do naglog porasta cijene nafte i goriva, gurajući cijenu sirove nafte Brent ponekad iznad 100 dolara po barelu, što dodaje dodatni sloj inflacijskog pritiska na uvozne ekonomije.
Australska središnja banka upozorava da će, ako cijene goriva ostanu povišene , vjerojatno značajno doprinijeti održivoj inflaciji i u Australiji i globalno. To doprinosi neizvjesnosti oko potencijalnih sekundarnih učinaka, poput povećanja plaća radi nadoknade gubitka kupovne moći ili daljnjih povećanja cijena od strane poduzeća radi zaštite profitnih marži.
U svojoj izjavi, institucija naglašava da bi sukob mogao utjecati ne samo na inflaciju već i na globalni rast , posebno ako se poremete lanci opskrbe ili se oteža tranzit robe kroz ključne rute poput Hormuškog tjesnaca. U ekstremnom scenariju, intenzivnija geopolitička eskalacija mogla bi prisiliti na veće monetarno zatezanje u kratkom roku, nakon čega bi uslijedila daljnja smanjenja ako gospodarski pad bude ozbiljan.
Ova dijagnoza je relevantna za Europu, a posebno za Španjolsku, gdje potrošnja energije čini veliki dio potrošačke košarice , a prethodne naftne krize imale su značajan utjecaj na inflaciju i trgovinsku bilancu. Iako ESB trenutno održava oprezniji ton od RBA, australsko iskustvo služi kao podsjetnik da trajni porast cijena sirove nafte može ponovno potaknuti pritiske na cijene čak i kada se čini da su stope inflacije na pravom putu.
U takvom okruženju, Upravno vijeće RBA inzistira na tome da su rizici za inflaciju očito nagnuti prema gore te da monetarna politika mora biti kalibrirana s obzirom na geopolitičke događaje. Međutim, institucija priznaje da među središnjim bankarima postoji stalna rasprava o tome je li preporučljivo agresivno reagirati na šok ponude poput šoka cijene nafte ili je bolje gledati dalje od ovih vrsta prolaznih čimbenika.
Reakcija financijskog tržišta i buduća očekivanja
Odluka središnje banke naišla je na prigušenu reakciju na financijskim tržištima , dijelom i zato što je većina analitičara već uračunala povećanje. Prije sastanka, investitori su pripisali oko 75% vjerojatnosti povećanja od 25 baznih bodova, slijedeći signale dužnosnika RBA-e.
Nakon objave, australski dolar pao je za oko 0,2% na 0,7060 USD , što odražava činjenicu da je glasovanje bilo bliže od očekivanog i izazvalo zabrinutost zbog daljnjih dobitaka. Na tržištu državnih dugova, prinos na trogodišnje obveznice pao je za otprilike 7 baznih bodova na nešto više od 4,5%.
Analitičari su nakon ovog sastanka prilagodili svoje prognoze. Neki sudionici na tržištu sada smatraju da je vjerojatnost još jednog povećanja kamatnih stopa već u svibnju oko 30-40%, prema različitim procjenama. Međutim, drugi sudionici i dalje vjeruju da bi se referentna kamatna stopa mogla pomaknuti prema 4,35% u nadolazećim mjesecima ako inflacija ne pokaže jasne znakove smanjenja.
Neki ekonomisti, poput onih u Capital Economicsu i Commonwealth Bank of Australia, ističu da su domaći ekonomski podaci već opravdavali pooštravanje bez potrebe da se oslanjaju isključivo na sukob na Bliskom istoku. Po njihovom mišljenju, snažna zaposlenost, snažna ulaganja i nedavno ubrzanje cijena bili bi dovoljni za podršku povećanju, dok geopolitički rizici dodaju dodatni element jednadžbi.
U svakom slučaju, RBA inzistira na tome da će njezine sljedeće odluke ovisiti o informacijama koje dobije u vezi s rastom, inflacijom, tržištem rada i očekivanjima. Odbor je spreman ponovno djelovati ako se inflacijski pritisci pojačaju, ali također ostavlja mogućnost pauze ako znakovi upućuju na jasnije umjerenije cijene.
Relevantnost za Europu i moguće implikacije za Španjolsku
Iako je odluka donesena više od 17.000 kilometara dalje, postupci australske središnje banke daju naznake da europski investitori pomno prate situaciju . Australija, kao i eurozona i Španjolska, dijeli izloženost volatilnosti energetskog tržišta, a njezino nedavno iskustvo ističe koliko se brzo inflacijski pritisci mogu ponovno pojaviti kada cijene nafte naglo porastu.
Dok RBA podiže kamatne stope drugi mjesec zaredom, ESB se na svojim sastancima suočava s osjetljivom ravnotežom : s jedne strane želi spriječiti ponovni održivi rast inflacije; s druge strane mora osigurati da povećani troškovi kredita naglo ne zaustave krhki gospodarski oporavak eurozone. U Španjolskoj, gdje poslovni sektor uglavnom čine mala i srednja poduzeća vrlo osjetljiva na troškove financiranja, svaki daljnji pomak prema restriktivnijoj politici brzo se osjeti.
Rezultati Australije mogu se protumačiti kao znak upozorenja za zapadne središnje banke : čak i nakon nekoliko kvartala pada, inflacija se može ponovno povećati ako se spoje čimbenici poput još uvijek snažne potražnje, napetog tržišta rada i novog energetskog šoka. U tom kontekstu, europski upravitelji portfelja ponovno procjenjuju rizike, pomno prateći i podatke o cijenama i razvoj događaja na Bliskom istoku.
Na europskim burzama investitori se kolebaju između opreza i umjerenog optimizma. Indeksi poput Ibex 35 pronašli su podršku u dionicama energetskih i naftnih tvrtki, koje imaju koristi od rasta cijena sirove nafte iznad 100 dolara , dok druge tvrtke koje su bliže povezane s gospodarskim ciklusom pate od povećane neizvjesnosti oko budućeg rasta i kamatnih stopa.
Za španjolska i europska kućanstva, australsko iskustvo služi kao podsjetnik da put do kontrolirane inflacije može biti dulji i izazovniji nego što se prije mislilo . Scenarij u kojem su središnje banke poput ESB-a prisiljene održavati visoke kamatne stope dulje vrijeme utjecao bi na hipoteke, potrošačke kredite i investicijske odluke, baš kao što se već događa obiteljima i poduzećima u Australiji.
S povećanjem kamatne stope na 4,10% i tako tijesnim glasovanjem, Rezervna banka Australije (RBA) postala je središnja tema globalne rasprave o tome koliko pooštriti monetarnu politiku kada inflacija jenjava, ali ne dovoljno, a geopolitički kontekst dodaje nove izvore neizvjesnosti. Put kojim će RBA od sada krenuti pomno će se pratiti iz Europe, gdje bi svaki daljnji signal u vezi s ponašanjem cijena i reakcijama središnje banke mogao prevagnuti očekivanja na jednu ili drugu stranu.
